Dana 4. februara Svjetski dan borbe protiv raka. Cilj ove proslave je povećati svijest o bolesti i svijesti o važnosti prevencija. Ove godine tema Svjetskog dana borbe protiv raka je: "Možemo. Mogu."
Podaci SZO su šokantni
Najsmrtonosniji karcinomi su oni pluća, želudac, jetra, debelo crijevo i dojke. Pogledajte ovdje
Oko 30% smrti je posljedica pet faktori rizika: visok indeks tjelesne mase, smanjeni unos voća i povrća, nedostatak fizičke aktivnosti, konzumacija duhana i alkohol. Pušenje to je najvažniji faktor rizika za rak.
Šta je rak i šta ga uzrokuje?
Rak je proces u kojem skupina abnormalnih ćelija brzo rastu i šire se našim tijelom na nekontroliran način. Može se pojaviti praktično u bilo gdje na tijelu. Tumor u početku utječe na organ ili područje tijela, ali ako se ne otkrije i ne liječi, može invadirati tkivo koje okružuje to zahvaćeno područje i može uzrokovati metastaze (kancerogene tumore) u drugim dijelovima tijela.
Uzrok raka nije jedinstven. Proces kojim se normalna stanica pretvara u abnormalnu i započinje kancerogeni proces uzrokuju različiti faktori:
- Genetski faktori: Oni su faktori nasljeđivanja koje nosimo u svojim genima i na njih ne možemo direktno utjecati.
- Spoljni faktori: Mogu se podijeliti u tri klase i na njih ako je moguće djelovati.
Fizički agensi, kao što su ultraljubičasto i jonizujuće zračenje
Hemijska sredstva, kao što su komponente duhanskog dima, zagađivači hrane ili arsen (zagađivač u vodi za piće)
Biološki agensi, kao što su infekcije uzrokovane određenim virusima, bakterijama ili parazitima. - Drugi faktor koji treba uzeti u obzir je starenje. Incidencija karcinoma dramatično se povećava s godinama, jer se akumuliraju faktori rizika za određene vrste karcinoma, čemu se dodaje i tendencija da mehanizmi za obnavljanje ćelija gube efikasnost s godinama.
Faktori rizika
Poznat je odnos koji imaju sljedeći sa pojavom raka:
- Konzumirati duvan
- Prekomjerna težina ili Gojaznost
- Dijeta sa a nedovoljna potrošnja voća i povrća
- El sedentarski način života
- Potrošnja od alkoholna pića
- u infekcije od virusa papiloma i virusa hepatitisa B
- La kontaminacija iz zraka gradova
- El dim nastale u kući izgaranjem čvrstih goriva
Postoje li rizici tokom trudnoće?
Trudnoća je fiziološki proces, u kojem je povišenje vrijednosti određenih hormona neophodno da bi se cijeli proces pravilno razvijao. Neki od ovih hormona oni mogu intervenirati, u nekim slučajevima u formiranju ili rastu određenih tumora. Zbog toga je vrlo važno da ne spuštamo stražu i da nastavljamo s odgovarajućim kritikama.
Obično u prvi kvartal trudnoće pregledati će naš posljednji ginekološki pregled i možda će biti potrebno ažurirati ga, zbog čega će poduzeti a cerviko-vaginalna citologija, neophodno za rano otkrivanje rak grlića maternice.
Tokom trudnoće, dojke pretrpjeti promjene vrlo upadljivi, kao što su povećana veličina i gustina, pa ih ima veća poteškoća za otkrivanje malih tumora odložiti dijagnozu raka dojke. Rak dojke je zloćudni tumor koji sa veća frekvencija pojavljuje se u trudnica, nakon porođaja ili tijekom laktacije, ali trudnoće nije faktor rizika koji favorizira razvoj malignog tumora, odnosno trudnica nemaju više mogućnosti od ne-trudnih žena da pate od raka.
Tokom trudnoće, periodični pregledi sa istraživanjem dojke. Iako je trenutno ne preporučuje se realizacija Samopregled dojki como jedina metoda rane dijagnoze zbog male pouzdanosti, to je, moguće, vrlo koristan alat kao prvi korak do konačne dijagnoze.
Još jedan organi na što u velikoj mjeri utječu hormoni trudnoće je koža. Zbog toga je važno pregled naših madeža i potrebno je obratiti se dermatologu ako uočimo promjene na madežu. Dermatolozi koriste "Pravilo ABCD" za razlikovanje normalnog madeža od onog koji nije:
- A: Asimetrija: ta polovina madeža nije isto što i druga polovica.
- B: Iščupane ivice: neravne, raščupane ili nejasne ivice.
- C: Boja: najopasnije boje su crvenkaste, bjelkaste i plavkaste na crnim lezijama.
- D: Promjer: kada madež izmjeri više od 6 milimetara ili se poveća
Mora se uzeti u obzir da se danas značajan postotak karcinoma može izliječiti operacijom, radioterapijom ili hemoterapijom, posebno ako se otkriju u ranoj fazi.