Znanstvene žene koje bi vaša djeca trebala znati

Naučne žene

Od pamtiveka, istorija je puna žene koje su bile ključne za evoluciju nauke. Žene čija su otkrića doprinijela velikim otkrićima i omogućila napretku da oblikuje svijet kakav danas poznajemo.

Mnoga velika otkrića u historiji su djelo žene, briljantnog uma, koje su ućutkane zbog svog pola. Većina ovih žena morala je da vidi kako je njihov rad ignorisan, sakriven, pa čak i ukraden od strane muškaraca koji su dobili priznanje koje im nije pripadalo.

Srećom, sve više se ulaže napora da se rad žena u nauci učini vidljivim. Ali ima još puno posla jer, iako ima mnogo žena naučnica, Odgovorne pozicije i dalje zauzimaju uglavnom muškarci. 

Iz tog razloga i da proslavimo Dan žena i djevojaka u nauci, donosim vam mali uzorak naučnica koje bi naša djeca trebala znati.

Znanstvene žene koje bi vaša djeca trebala znati

Aleksandrijska Hipatija

Naučne žene

Slika: JULES MAURICE GASPARD

Hipatija je bila a učitelj i matematičar koji je živeo u staroj Aleksandriji, još početkom 5. st. Bio je na čelu neoplatonske škole u Aleksandriji, gde je školovao i hrišćanske i paganske aristokrate koji su zauzeli velike položaje.

Isticao se u logičkim i egzaktnim naukama. Pisao je o geometriji, algebri i astronomiji, poboljšao dizajn primitivnih astrolaba i izumio hidrometar. Zbog svih ovih razloga, mnogi ga smatraju prva žena naučnica u istoriji. Hipatiju je ubila gomila kršćana, vjerovatno zbog njene povezanosti s paganstvom koje je u doba prvih kršćanskih patrijarha potreslo društvo.

Marie Curie (Poljska 1867-1934)

Bila je pionir u proučavanju radioaktivnosti i prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu posebno u fizici, da sa svojim mužem otkrije radijum i polonijum. Godinama kasnije postat će prva osoba u historiji koja je po drugi put dobila nagradu, ovaj put za hemiju, za svoja istraživanja radijuma i njegovih spojeva.

Da dobijem Nobelovu nagradu, Marie morao da savlada višestruke poteškoće, uključujući pristup univerzitetu koji je u to vrijeme bio zabranjen za žene u Poljskoj. Umro je od bolesti uzrokovane višegodišnjim izlaganjem radioaktivnim elementima.

Rosalind Franklin (Ujedinjeno Kraljevstvo 1920-1958)

Women Scientists

Slika preko www.mentalfloss.com

Hemičar i kristalograf čije je istraživanje bilo od vitalnog značaja za razumijevanje strukture DNK i RNK. Njen rad ju je naveo da otkrije dvostruku spiralu DNK, za koju su Watson, Crick i Wilkins podijelili Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 1962. Godinama kasnije priznato je da je Rosalind također trebala biti nagrađena, ali ona je već umrla.


Lise Meitner (Austrija 1878-1968)

Lise je bila austrijska fizičarka čiji je rad u radioaktivnosti i nuklearnoj fizici doveo do otkriće nuklearne fisije. Otkriće za koje je njegov kolega Otto Hahn dobio Nobelovu nagradu. Ona je ujedno i jedina žena koja ima element u svoju čast u periodnom sistemu, meitnerium, čije je otkriće dovelo do atomskog doba.

Rachel Carson (Sjedinjene Američke Države 1907-1964)

Rachelina istraga je dovela do toga upozoravaju na opasnost od pesticida u okolini. Njegov rad, Tiho proljeće, izazvao je zabrinutost zbog pogoršanja životne sredine. Takođe je uspeo da spreči da se DDT koristi u pesticidima. Njegov rad je referenca u zaštiti životne sredine. Kontroverza koju je izazvao dovela je do stvaranja Agencije za životnu sredinu u Sjedinjenim Državama.

Jane Goodall (Ujedinjeno Kraljevstvo 1934.)

Women Scientists

Slika preko National Geographica

Engleska primatologinja, antropologinja i etologinja koja je zbog ekonomskih ograničenja imala mnogo problema u učenju. Proučava društvene i porodične interakcije divljih čimpanzi u Tanzaniji više od pola stoljeća. Zato se smatra najveći stručnjak za čimpanze sveta. Njegovo istraživanje je referenca za nove generacije biologa. Osnivač je Goodall instituta i izvela je više radova vezanih za očuvanje i dobrobit životinja. Takođe je član komiteta Projekta za ljudska prava od njegovog osnivanja 1996. godine.

Ada Lovelace (Ujedinjeno Kraljevstvo 1815-1852)

Britanski pisac i matematičar smatra se prvim programerom u istoriji. U 19. veku je otkrio matematičke algoritme koji bi bili prethodnici onih koji se koriste u današnjim računarima.

Ovo su samo neki od primjera žena koje su šutnjom i anonimnošću doprinijele velikim otkrićima i naučnim napretcima. Ali ima još mnogo onih koji zaslužuju da budu prepoznati i zapamćeni. Nadam se da je ovaj post poslužio da probudi vašu radoznalost i potičemo vas da nastavite otkrivati ​​ove sjajne žene naučnice. 


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.