La agalactia o hipogalaktija To je pojam koji se odnosi na postporođaj i dojenje djece. Definiše se kao “stvarni nedostatak majčinog mlijeka zbog problema sa žlijezdama”, odnosno majka ne može da doji bebu zbog nedostatka mleka ili nedovoljne količine. Ovaj problem je generalno rijedak, ali postoji, a u posljednje vrijeme njegova pojava se pojačala zbog dosadašnjeg načina života, gdje stres igra temeljnu ulogu.
Šta je agalaktija?
La agalactia To je poremećaj koji utiče na proizvodnju majčinog mlijeka nakon porođaja, a može se manifestirati na različite načine. The hipogalaktijaS druge strane, to se odnosi na djelomičnu proizvodnju mlijeka koja je manja od onoga što je potrebno za zadovoljavanje bebinih potreba. Etimološki, pojam dolazi od grčkog galaktos, što znači "mlijeko".
La prolaktin je hormon odgovoran za proizvodnju mlijeka, dok oksitocin izaziva izbacivanje majčinog mleka. Ovi hormonalni procesi počinju u drugom tromjesečju trudnoće, iako se vrhunac proizvodnje mlijeka događa dva ili tri dana nakon rođenja djeteta.
Uzroci agalakcije
Uzroci nastanka agalactia y hipogalaktija Oni su raznoliki i mogu uključivati hormonalne komplikacije, stres, anatomska stanja i osnovne bolesti, između ostalog. U nastavku ćemo detaljno opisati neke od najčešćih uzroka.
- Hormonska disfunkcija: Promena nivoa hormona, uglavnom prolaktina i oksitocina, može ometati adekvatnu proizvodnju mleka. A hipotireoza Nedijagnosticirana ili neliječena također može negativno utjecati na ovaj proces.
- Stres: Hronični stres utiče na proizvodnju hormona i stoga sprečava lučenje prolaktina u odgovarajućoj količini. U mnogim slučajevima, fizička i emocionalna iscrpljenost nakon porođaja može biti okidač.
- Hipoplazija dojke: Odnosi se na nedostatak žljezdanog tkiva u dojkama, što onemogućava adekvatnu proizvodnju mlijeka. Ovo stanje nije nužno povezano s veličinom grudi; Osoba sa malim grudima može u mnogim slučajevima proizvesti dovoljno mlijeka.
- Autoimune bolesti: Stanja poput dijabetesa ili bolesti štitne žlijezde također mogu imati značajan utjecaj na proizvodnju mlijeka.
- Sheehan sindrom: To je rijetka komplikacija nakon porođaja, nastala kao posljedica nekroze hipofize uslijed jakog krvarenja tokom porođaja. To stvara nedostatak u proizvodnji prolaktina, a samim tim i gotovo potpunu nemogućnost proizvodnje mlijeka.
Faktori uključeni u proizvodnju mlijeka
Postoje različiti faktori koji mogu direktno ili indirektno uticati na proizvodnju i lučenje majčinog mleka. Osim hormonske neravnoteže, način života i određene navike mogu imati značajan utjecaj na dojenje. Pogledajmo neke od njih:
- Lekovi i lekovi: Neki lijekovi, kao što su kontraceptivi na bazi estrogena ili oni koji utiču na endokrini sistem, kao što su tretmani neplodnosti, mogu smanjiti količinu proizvedenog mlijeka.
- Pušenje i alkohol: Upotreba duvana i alkohola takođe može ometati adekvatnu proizvodnju prolaktina, čime se smanjuje količina mleka dostupnog bebi.
- Ručno ili ispumpavanje grudi: Usisavanje bebe tokom dojenja ključno je za održavanje proizvodnje mlijeka. Ako beba ne siše dovoljno ili to čini neefikasno, majka može koristiti pumpu za grudi kako bi stimulirala proizvodnju.
- Gubitak dijela placente: Ako dio placente nije potpuno izbačen nakon porođaja, može promijeniti nivo hormona i spriječiti laktogenezu.
Tretmani za agalaktiju i hipogalaktiju
Srećom, u većini slučajeva agalactia Reverzibilan je i postoji niz tretmana koji mogu pomoći majkama da stimulišu proizvodnju mlijeka. Ovdje ćemo detaljno opisati neke od najefikasnijih načina rješavanja ovog problema.
1. Učestalost dojenja
Najprirodnija metoda za stimulaciju proizvodnje mlijeka je redovno sisanje od strane bebe. Preporučuje se da se beba stavlja na dojku između 8 i 12 puta dnevno. Ova stalna stimulacija aktivira proizvodnju prolaktina i oksitocina, koji pospješuju proizvodnju mlijeka. Ako beba ne sisa dovoljno, upotreba pumpe za grudi može biti dobra alternativa.
2. Galaktogozi
U nekim slučajevima, galaktogogi (lijekove ili biljke koje podstiču proizvodnju mlijeka) može propisati medicinski stručnjak. Jedan od najčešće propisivanih galaktogoga je domperidon, koji povećava nivoe prolaktina inhibiranjem dopamina. Međutim, važno je zapamtiti da se njegova upotreba mora kontrolirati i nadzirati, s obzirom da može imati nuspojave.
3. Alternativne terapije
Osim farmakoloških tretmana, mnoge žene pribjegavaju biljni galaktogozi kao što je piskavica ili piskavica. Dok su dokazi koji podržavaju njegovu upotrebu neuvjerljivi, mnoge žene su prijavile poboljšanja u proizvodnji mlijeka nakon konzumiranja. Uvijek se preporučuje da se ovi tretmani koriste pod nadzorom zdravstvenog radnika kako bi se izbjegle moguće interakcije ili neželjeni efekti.
4. Smanjivanje stresa
El stres To je snažan inhibitor proizvodnje mlijeka. Iz tog razloga, neophodno je da majke preduzmu korake za smanjenje nivoa stresa tokom postporođajnog perioda. Tehnike opuštanja kao što su meditacija, joga ili jednostavno prakticiranje vježbi dubokog disanja mogu biti od velike pomoći. Osim toga, postojanje čvrste mreže podrške, koju čine porodica, prijatelji ili zdravstveni radnici, može napraviti razliku u emocionalnom oporavku majke.
5. Adekvatna ishrana
Uravnotežena ishrana bogata hranljivim materijama neophodna je za adekvatnu proizvodnju mleka. Hrana bogata zdravim mastima, proteinima i složenim ugljenim hidratima treba da bude prisutna u svakodnevnoj ishrani majke. Osim toga, adekvatna hidratacija - najmanje dvije litre vode dnevno - neophodna je za postizanje optimalne proizvodnje mlijeka.
Važnost dojenja
Značaj Dojenje To je neosporno; Ne samo da obezbeđuje esencijalne hranljive materije koje su bebi potrebne za njen razvoj, već i jača emocionalnu vezu između majke i deteta. Naučno je dokazano da dojene bebe imaju jači imuni sistem, što im omogućava da se od malih nogu bore protiv raznih bolesti.
Osim toga, majčino mlijeko je bogato antitijelima koja štite bebu od infekcija. Iz tog razloga, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci bebinog života.
La agalactia I to hipogalaktija To nisu nepovratna stanja. Pravovremenim i ispravnim intervencijama većina majki može povratiti zalihe mlijeka i nastaviti zdravo dojiti svoju bebu. Važno je zapamtiti da je svaka majka drugačija i da tretmani moraju biti personalizirani da bi bili zaista efikasni. Na kraju, ključ je djelovati rano i uvijek tražiti podršku od stručnjaka za dojenje.