
U mnogim zemljama nije nimalo neobično da djeca nauče govoriti dva ili više jezika i da ih svakodnevno koriste za komunikaciju i razumijevanje onih oko sebe. Ovaj fenomen se zove dvojezičnost i uobičajena je u raznim dijelovima svijeta. U nekim zajednicama djeca redovno odrastaju koristeći četiri ili više jezika. Međutim, u zemljama u kojima postoji dominantan jezik, kao što je službeni, roditelji koji govore drugi jezik po kulturnom nasleđu često se suočavaju sa dilemom: Trebamo li svoju djecu učiti samo dominantnom jeziku ili ih pokušati učiniti dvojezičnim?. Iako je za djecu važno da nauče jezik zemlje u kojoj žive, jednako je vrijedno da očuvaju jezik svojih roditelja, baka, djedova i predaka.
Odluka o tome da li da obrazuje dijete da bude dvojezično zavisi u velikoj mjeri od svake porodice. Neki roditelji smatraju da njihovo dijete treba da nauči samo dominantni jezik, posebno ako je porodica nedavno emigrirala. međutim, Mnoge studije su pokazale da dvojezičnost ima kognitivne prednosti, emocionalno i društveno značajno što ga čini vrlo vrijednom opcijom.
Šta znači biti dvojezičan?
Ser dvojezični To znači biti u stanju razumjeti i izraziti se na dva jezika tečno i koherentno. Međutim, to ide dalje od jednostavne sposobnosti govorenja dva jezika. Pravi dvojezični ima sposobnost razumijevanja i obrade informacija na oba jezika, prirodno se prilagođavajući različitim jezičkim kontekstima. U slučaju višejezičan, situacija može biti još složenija, jer oni svakodnevno govore tri ili više jezika.
Sa neurokognitivne tačke gledišta, dvojezični mozak razvija specifične neuronske veze koje omogućavaju prebacivanje između jezika bez napora. To se ogleda u većem gustina sive tvari u ključnim područjima mozga, kao što je donji parijetalni režanj, koji promovira napredne kognitivne vještine kao što su rešavanje problema I to donošenje odluka.
Prednosti dvojezičnosti u razvoju djeteta
Jedan od najvećih razloga zašto roditelji razmišljaju o dvojezičnom obrazovanju za svoju djecu je zbog mnogih kognitivnih prednosti koje ono donosi. Među najznačajnijim su:
- Bolje kognitivne vještine: Dvojezična djeca imaju tendenciju da imaju veću izvršnu kontrolu, što im omogućava fluidnije prebacivanje između zadataka, vještina koja se konsoliduje tokom života.
- Kapacitet pažnje i radna memorija: Prema studijama Bialystoka i kolega (2004), dvojezična djeca pokazuju superiorno radno pamćenje kada obavljaju zadatke koji uključuju oba jezika.
- Rješenje problema: Konstantna upotreba više jezika stimuliše kreativnost i vještine rješavanja problema, jer dvojezični ljudi razvijaju fleksibilnije i prilagodljivije strategije za rješavanje kognitivnih izazova, kao što je primijetio Costa (2009).
Nadalje, dvojezičnost se poboljšava kognitivna fleksibilnost, odnosno sposobnost prilagođavanja novim kontekstima. Djeca koja odrastaju u dvojezičnom okruženju uče da mijenjaju jezike u skladu s ljudima ili situacijama, omogućavajući im da brzo i prirodno prilagode svoje ponašanje i misli. To se ogleda u načinu na koji dvojezična djeca mogu filtrirati nebitne informacije i fokusirati se na važne zadatke.
Društveni i kulturni uticaj dvojezičnosti
Dvojezičnost ne pruža samo kognitivne prednosti, već i društvene i kulturne. Ovladavanje dva (ili više) jezika proširuje spektar međuljudskih odnosa i podstiče stvaranje mostova između kultura. Dvojezična djeca imaju tendenciju razvoja a veća empatija, jer mogu lakše razumjeti druge kulturne perspektive.
U smislu kulturnog identiteta, dvojezičnost povezuje djecu sa njihovim porodičnim naslijeđem na jedinstven način. Mogućnost korištenja jezika svojih roditelja ili baka i djedova ne samo da jača veze unutar porodice, već i omogućava pristup kulturnom blagu koje bi im inače bilo nedostupno. To uključuje običaje, tradiciju i način razmišljanja koji im omogućavaju bogatiju i raznovrsniju viziju svijeta.
Kako obrazovati dijete da bude dvojezično?
Postoji nekoliko strategija za podizanje dvojezičnog djeteta koje su neophodne stalna izloženost na oba jezika. Neke metode koje su se pokazale efikasnim uključuju:
- Metoda Jedan roditelj, jedan jezik (OPOL): Svaka osoba u domu govori sa djetetom drugačijim jezikom, osiguravajući istovremeno izlaganje oba jezika.
- Manjinski jezik kod kuće: Pristup u kojem se manjinski jezik govori isključivo kod kuće, dok dijete uči jezik većine u školi.
- Vrijeme i mjesto: Naizmjenična upotreba jezika ovisno o dobu dana ili lokaciji također može biti korisna. Na primjer, govorenje španskog jezika u porodičnom okruženju i praktikovanje engleskog jezika u drugim aktivnostima.
Važno je biti strpljiv i dosljedan u upotrebi oba jezika. Djeca u početku često miješaju jezike, što je fenomen poznat kao naizmjenični kodovi, ali će s vremenom naučiti da ih koriste u odgovarajućem kontekstu.
Materijali i alati za promicanje dvojezičnosti
Pristup dvojezične edukativne materijale To je ključno u podučavanju više jezika. Danas postoje brojni resursi koji ovaj zadatak mogu učiniti zabavnijim i efikasnijim, kao što su:
- Dvojezične knjige: Posebno dizajniran za podučavanje vokabulara i gramatike na oba jezika istovremeno.
- Edukativni programi i video zapisi: Series like Dora istraživač pokazali su se efikasnim.
- Mobilne aplikacije: Platforme kao što je Duolingo učinile su samouko učenje jezika dostupnijim i zabavnijim.
Osim digitalnih resursa, ključni faktor u razvoju dvojezičnosti je i direktna izloženost kulturama koji predstavljaju oba jezika. Ovo se može postići kroz iskustva kao što su putovanja ili interakcije sa porodicom i prijateljima koji govore manjinski jezik.
Da li dvojezičnost odlaže razvoj jezika?
Uobičajeni mit je da dvojezičnost može odgoditi razvoj jezika kod djece. Suprotno ovom uvjerenju, studije su pokazale da, iako nekoj dvojezičnoj djeci može biti potrebno više vremena da počnu govoriti, ovo kašnjenje je privremeno i ne utiče negativno na njihov dugoročni jezički razvoj.
Nadalje, svako kašnjenje je nadoknađeno dugoročnim kognitivnim prednostima, a dvojezična djeca često vladaju oba jezika tečno jednakom ili većom nego kod jednojezičnih vršnjaka.
Izazovi dvojezičnosti i kako ih prevazići
Jedan od glavnih izazova je otpora djece da govore manjinskim jezikom, posebno ako društveno okruženje favorizuje upotrebu dominantnog jezika. Da bi se prevazišao ovaj izazov, neophodno je održavati pozitivnu atmosferu i stvarati svakodnevne situacije koje pojačavaju upotrebu manjinskog jezika.
Preporučuje se da djeca imaju priliku da redovno komuniciraju sa izvornim govornicima manjinskog jezika. Aktivnosti u igri, kao što su igre, filmovi ili porodična okupljanja, mogu ojačati upotrebu ovog jezika. Osim toga, od vitalnog je značaja da roditelji budu dosljedni u komunikaciji i podstiču njenu daljnju upotrebu.
Dvojezičnost i očuvanje kulture
Učenje dva ili više jezika ne samo da otvara vrata novom poslu i akademskim mogućnostima, već je i način da se očuva kulturni identitet porodice. Djeca koja odrastaju u dvojezičnom okruženju imaju priliku da se povežu sa svojim korijenima dok se potpuno integrišu u društvo domaćina.
Ukratko, dvojezično odgajanje djeteta ne nudi samo kognitivne i društvene koristi, već i olakšava povezivanje s njihovim kulturnim naslijeđem, što će im omogućiti da se udobno snalaze i komuniciraju u oba svijeta tokom cijelog života. Dvojezična djeca su bolje opremljena da odgovore na izazove sve globaliziranijeg i raznolikijeg svijeta.