Novorođena beba dolazi iz sterilne okoline, ali dok prolazi kroz rodni kanal i dolazi u kontakt s vanjskim svijetom, počinju je kolonizirati različiti mikroorganizmi koji će malo po malo činiti njenu mikrobiotu ili crijevnu floru. Ova mikrobiota je izuzetno važna jer će njena raznolikost i funkcionalnost uvelike ovisiti o zdravlju tijekom cijelog života. Bakterije prisutne u crijevima povezane su s razvojem imunološkog sistema, štite od crijevnih bolesti, infekcija i različitih patologija.
Mikrobiota nije ista kod sve novorođenčadi. Ovo varira ovisno o vrsti porođaja (vaginalni ili carski rez), vrsti hranjenja (dojenje ili bočica), tjednima trudnoće, lijekovima majke ili djeteta itd.
U istrazi koju je proveo naučnik iz Višeg vijeća za naučna istraživanja (CSIC), oni su proučavani efekti primjene antibiotika tokom porođaja na mikrobiotu crijeva vaginalno rođene donošene novorođenčadi. Rezultati sugeriraju da bi ova prilično uobičajena praksa mogla favorizirati kolonizaciju patogenim bakterijama koje nose gene za rezistenciju na ove antibiotike.
Primjena antibiotika majci tokom porođaja prilično je uobičajena praksa (približno 30% slučajeva). Koristi se kao profilaksa kada je majka pozitivna u analizi streptokoka, vrste bakterija koja u normalnim uvjetima ne uzrokuje štetu, ali koja, ako dospije u pluća, može imati ozbiljne posljedice za novorođenče. U prethodnim studijama već je bilo vidljivo da je primjena antibiotika uzrokovala promjene u mikrobioti nedonoščadi. Nakon nedavnih istraživanja, ovi su rezultati ekstrapolirani na donošene bebe. Prema Miguelu Gueimondeu, jednom od CSIC istraživača, Utjecaj antibiotske terapije na crijevnu floru i mogućnost pojave bakterija koje nose rezistentne gene zaslužuju posebnu pažnju.
Analizirao je tim istraživača, uključujući naučnike iz Centralne univerzitetske bolnice u Asturiji i Univerziteta u Parmi (Italija) uzorci stolice od 40 donošene novorođenčadi vaginalnim porođajem. Od toga je 18 rođeno u porođajima u kojima je majci davan penicilin kao antibakterijska profilaksa.
Praćenje je izvršeno tokom prva tri mjeseca života beba i, između ostalih rezultata, a smanjenje porodičnih bakterija bifidobacteriaceae čije je prisustvo korisno za tijelo. Isto tako, primijećen je porast potencijalno patogenih i rezistentnih bakterija rodova Campylobacter ili Helicobacter.
Prema istraživačima, studija ne želi okončati praksu davanja antibiotika, ali upozoriti na sekundarne učinke i postaviti temelje za uspostavljanje strategija za ispravljanje ovih promjena, favorizirajući kolonizaciju i uspostavljanje crijevne mikrobiote novorođenčeta.